Aniversáriu Konsulta Populár ba dala 26 nu’udar momentu reflesaun no orgullu nasionál ne’ebé kle’an, hodi fó onra ba povu timor nia luta hodi hetan determinasaun ba Independensia ne’ebé iha 30 Agostu 1999 vota ho korajen no konviksaun ba independénsia no soberania.
Mensajen hosi Sua Exelénsia Prezidente Repúblika José Ramos-Horta nian iha komemorasun ne’e, destaka importánsia estraordinária loron 30 Agostu nian iha istória Timor-Leste nian, hodi marka loron Referendu iha tinan 1999, loron ida ne’ebé desizivu liu iha nasaun nia luta ba independénsia.
Xefe Estadu hateten, sorte tebes tamba ita iha lider ida hanesan Maun Boot Xanana hodi halo negosiasaun ho Nasoins Unidas, Indonézia, no Portugál hodi organiza resenseamentu no Konsulta Populár. Se la’ós nia (Xanana) aten-barani no matenek karik, referendu ne’e nunka akontese. “Maske iha momentu ne’ebá iha ameasa oioin no violensia, nia (Xanana) hatete katak ba oin nafatin, referendu tenke halo, tanba momentu ne’ebá ONU ho Portugál hakarak hadi’a, maibé Xanana hatete ba oin nafatin. Momentu ne’ebá iha lider ida fraku no tauk, entaun referendu adia to’o ohin loron hanesan Sahara nian.”
Diplomata Senior ne’e hato’o ninia respeitu no agradesimentu kle’an ba Maun Boot Xanana, Kombatente FALINTIL, Rezisténsia Armanda, Rede Klandestina no ba ema hotu ne’ebé sakrifika ba liberdade, iha loron ida ne’e.
Iha fatin hanesan, Sua Exelénsia, Ministru Administrasaun Estatal, Tomás do Rosário Cabral, ne’ebé nu’udar Prezidente Komisaun Organizadora, hateten, ho laran ksolok tebes, ohin, ita hotu hasa’e orasaun hodi agradese ba Aman Maromak liu husi Ita Na’i Feto Imakulada Conceição, Mahein rai doben Timor-Leste nian ba loron murak selebrasaun dala-26 loron konsulta popular.
Ohin, 30 Agustu 2025, nu’udar loron ne’ebé halo ita hanoin hikas tinan rua nulu resin neen liubá, loron determinasaun ba Timor-oan hotu, hahú husi Juventude ne’ebé ho idade 17, maun alin, feton nan, inan aman to’o ferik no katuas sira “loron ne’ebé ita hotu hakat ho firmeza ba caixa de voto hodi fo ita nia votos, hodi ohin loron ita hamrik hanesan Estadu Independente ida iha Estadu seluk nia let”. Ministru hateten.
Komemorasaun tinan ida ne’e ho lema “Lori Timor ba Mundu” Ministru realsa katak maski Timor-Leste nu’udar illa ki’ik ida iha mundu nia matan, maibé Timor iha fuan ne’ebé boot tebes hodi hein husi tinan 1975 to’o mai tinan 1999. Durante periodu ne’e, Timor-oan hotu, nafatin iha esperansa no aten brani hodi hateke ba oin mezmu iha difikuldade oi-oin, maibé ita la hakiduk ba kotuk.
Ohin loron ita selebra Konsulta Popular ba dala-26, iha momentu ne’ebé Timor-oan barak mak oras ne’e sai ba rai-li’ur (mundu) ho movitu estudu, serbisu, ba hela iha ema nia rain no seluk tan. Iha tempu hanesan, Estadu Timor-Leste mós sai ba mundu, liuhusi partisipasaun iha organizasaun internasionál sira nomos eventu espesiál iha visita Papa Francisco nian mai Timor-Leste iha Setembru tinan 2024, ne’eb komprova ba mundu, Timor-oan nia unidade iha fé katolika.
“Tamba ne’e, ho selebrasaun loron ohin nia, mai ita hamutuk, hamutuk lori dezenvolvimentu ba rai doben ida ne’e. Mai ita hotu hamutuk, esforsu atu hamenus no halakon ki’ak ho esperansa ba moris di’ak. Buat hirak ne’e hotu, sei lamosu let de’it wainhira laiha amizade entre Timor-oan sira”. Ministru husu ba sidadaun hotu-hotu atu kontinua servisu hamutuk ba nasaun nia progresu.
Ministru hakotu ninia breves palavras ho liafuan parabéns:
“Parabéns ba Ita-nia rai doben Timor-Leste, Parabéns mai ita ida-idak no Parabéns ba Povu Doben Timor-Leste.”
Entretantu, marka prezensa iha komemorasaun ne’e mak Membru Governu, Distintu Deputadu, Korpu Diplomatiku no Ajénsia Internasinál sira, Komandante PNTL no F-FDTL, Dirijente Administrasaun Publika Estadu nian, Konfisaun Relijioza, Autoridade Munisipal, Postu Administrativu, Autoridade Lokál sira, Funsionáriu Estadu, Estudante, Sosiedade Sivil no Komunidade.