Segunda Feira, semana ne’e, S.E. Ministru MAE,Tomás do Rosário CabralS.E. , Kay Rala Xanana Gusmão, hamutuk ho Membru Governu sira partisipa iha reuniaun TLDPM 25 Maiu 2026.

Diskute Pilar Tolu sai Pontus Importante.

Trasa Hela Orizonte ida Ne’ebé Rezilente: Ekonomia Azul, Integrasaun iha ASEAN no Asaun Koordenada”

1. “Ekonomia azul ba Timor-Leste, la hanesan de’it estratéjia ba sobrevivénsia, maibé mós ba dezenvolvimentu ho reziliénsia klimátika.”

2. “Ita iha sentru Triángulu Koral la’ós de’it privilejiu jeográfiku, maibé fó mai ita dever ida: mak dever atu proteje, tau-matan no halo asaun.”

3. “Laiha ambisaun ida mak boot demais bainhira determinasaun povu ida nian ho kooperasaun, nasional no internasional, la’o hamutuk.”

“Trasa Hela Orizonte Ida Ne’ebé Reziliente, Sustentavel no Prósperu ba Povu Timor-Leste”

PILAR 3 PRINSIPÁL: I. EKONOMIA AZUL

(2025-2035) Objetivu: Transforma tasi sai fonte dezenvolvimentu sustentavel, inkluzaun sosiál, reziliénsia ambientál. Asaun xave Investe setór oseanu, kapasita rekursu umanus, formasaun “Jerasaun Azul”, prezerva oseanu, investigasaun mariña.

II. PED 2011-2030: FASE FINAL

Realidade Maski iha avansus, maioria meta seidauk alkansa. Solusaun Planeamentu ba Médiu Prazu 2027-2030 ho roteiru 6:

1. Atinje estatutu país rendimentu médiu-altu

2. Diversifika ekonomia naun petrolífera liuhusi ekonomia azul

3. Promove kreximentu inkluzivu liu

4. Reforsa kapital umanu

5. Hametin reziliénsia institusionál

6. Tranzita ba modelu ne’ebé dudu produtividade + investimentu privadu

Foku 5 área prioritária + 10 intervensaun emblemátika ho parseiru.

III. ADEZAUN BA ASEAN

Marku istóriku Formaliza ona iha 47ª Simeira Kuala Lumpur, Outubru 2025.

Signifikadu La’ós de’it tama espasu jeopolítiku, maibé halo parte “família umana boot” Sudeste Aziátiku.

Benefísiu Hakle’an integrasaun ekonómika, diversifika komérsiu + investimentu

Moderniza infraestrutura, kria empregu ba joven Dezenvolve setór enerjétiku naun-petrolíferu ba seguransa enerjétika rejionál

Kooperasaun kontra krime tranznasionál, tráfiku ema, cibercrime Hamutuk hasoru mudansa klimátika: xeias, bailoron naruk, tasi sa’e

TL nia forsa Esperiénsia rekonsiliasaun, diálogu nasional/internasional, kooperasaun bilateral/multilateral. Meta Simu Prezidénsia ASEAN iha 2029 ho solidariedade parseiru sira.

“PED la’ós planu Governu ida, maibé legadu koletivu Nasaun tomak nian.”

ASEAN

“Ba timoroan sira, pertense ba ASEAN la signifika de’it tama iha espasu jeopolítiku

Maibé atu halo parte ‘família umana’ boot ida.”Reziliénsia “Liuhusi mekanizmus ASEAN nian ita hotu hetan protesaun di’ak liu.” 2029 “Timor-Leste sente katak bele simu Prezidénsia ASEAN nian, iha 2029.”

Enseramentu “Mai ita halo istória hamutuk fila fali! Mai ita hatudu ba mundu ita-nia reziliénsia supera ita-nia frajilidades.”

Lia hirak ne’e hato’o husi S.E. Primeru-Ministru RDTL, Kay Rala Xanana Gusmão, iha Nia diskursu.

#Hotu

#Medi@MAE_2026